AGADIR (A. n'IRIR arap. tvrđava na rtu), 30°25'N i 9°38'W, ribarska luka na atlantskoj obali francuskog Maroka, 70 nm južno od Mogadora i 193 km jugozapad, od Marrakecha, sa 15.155 st. (1948), od toga oko 3500 Evropljana. Nastao je na mjestu, gdje su oko 1500 Portugalci sagradili tvrđavu Santa Cruz, da zaštite svoje ribare. Marokanci su je zauzeli 1536, ali je još u XVII. st. bila važna luka. A. je postao poznat zbog Marokanske krize 1911; Francuzi su ga zaposjeli 15. VII. 1913.

Srednja minimalna temperatura najhladnijeg mjeseca (siječnja) iznosi 10,7°, a srednja maksimalna temperatura najtoplijeg (kolovoza) 27,2°. Godišnja množina oborina iznosi 226 mm sa 25 kišnih dana na godinu. Agadirsko sidrište otvoreno je zapadnim i jugozapadnim vjetrovima, koji uzrokuju visoke valove. Kad su se u zaleđu Agadira (ravnica Sous) pronašla rudna ležišta, počela se 1932 graditi luka. Izgrađen je 638,4 m dug valobran i 114 m dug gat, uz koji mogu pristati brodovi s gazom manjim od 3,5 m. Gradi se 229,5 m dug gat za pristajanje ribarskih brodova. Prekrcaj većih brodova obavlja se teglenicama. Na gatu su tri parne dizalice od 3—6 t i jedna električna dizalica od 8 t. Uvoz je 1950 iznosio 72.000 t, a izvoz 24.000 t. Uvozi se šećer, cement, žito i građevni materijal, a izvoze riblje konzerve i riblji proizvodi. Najveći je promet s Francuskom. Željezničke veze nema, nego je avionskom prugom vezan s Marrakechom.V. Bc.