ADENSKI ZALJEV je ogranak Arapskoga mora između juž. obale Arabije i sjev. obale Somalijskog poluotoka (Afrika). Na sjev.-zap. se proteže do crte, koja spaja rt Husn Murad u Arabiji (12°4o'N i 43°30'E) i rt Siyan u Africi (12°29'N i 43°2o'E). Na istoku mu se granica proteže meridijanom rta Guardafui (rt Asir 51°16'E). Izobata od 200 m proteže se uz sjev. obalu Ađenskog zaljeva u udaljenosti od 25 nm, a uz južnu u udaljenosti od 18 nm. Unutar te izobate 75 nm južno od rta Fartak nalazi se dubokomorska zavala s najvećom dubinom od 4292 — 5029 m, a nešto plića proteže se 83 nm južno od rta Kaleb s dubinom od 3328 m. Prema sjev.-zap. dubine se postepeno umanjuju. Sedimenti su uz obalu terigenog podrijetla, a u dubokomorskim zavalama sastoje se pretežno od globigerinskog mulja.

Klima Adenskoga zaljeva hladnija je od klime Crvenoga mora zbog vjetrova, koji utječu na temperaturu. Razlike u tlaku zraka na azijskom kontinentu i Indijskom oceanu određuju sistem vjetrova na Indijskom oceanu i njegovim ograncima. Te su razlike na Crvenom moru i Adenskom zaljevu vrlo umjerene i iznose prosječno godišnje oko 10 mb ili 7,5 mm. Tlak zraka prosječno doseže najveću vrijednost u siječnju, jer se područje visokog tlaka zraka protegne često u blizinu sjev. dijela Crvenoga mora i Adenskoga zaljeva. Ljeti se područje niskog tlaka zraka Perzijskoga zaljeva i sjev. dijela Indije osjeća u općenitom padu tlaka zraka na Crvenom moru i Adenskom zaljevu. Između meridijana rta Asir i Bab el Mandeba počinje sjeveroistočni monsun u listopadu i traje do kraja ožujka. Vrijeme je općenito lijepo, jasno i svježe. Kiša pada katkad, ali nikad u većoj količini. Siječanj, veljača i ožujak najbolji su mjeseci za obalnu plovidbu. Od travnja do kraja rujna puše jugozapadni monsun, koji je prosječno mnogo jači danju nego noću. Vjetrovi su promjenljive jakosti. Jake kiše padaju na obali Arabije ist. od rta Rahmat od srpnja do kolovoza. Od lipnja do kolovoza puše prigodice sa sjevera u Oboku suh vjetar kamzin, noseći sa sobom pustinjski pijesak. U Djiboutiu puše kamzin sa sjeverozapada u srpnju i kolovozu.

U Adenu je prosječna mjesečna temperatura zraka 32⁰ u srpnju (maksimalna 37° u lipnju, srpnju i kolovozu), a 24⁰ u siječnju i veljači (minimalna 20° u istim mjesecima); u Djiboutiu 35⁰ u srpnju i kolovozu, a 24⁰ u siječnju i veljači; na moru kod 12°N i 45°E temperatura iznosi 31⁰ u lipnju, a 25⁰ u siječnju; na 31°N i 50°E temperatura je 30° u lipnju i srpnju, a 25° u siječnju i veljači. Na obali Afrike temperatura je nesnosna za jugozapadnog monsuna (na Somalijskoj obali danju 41—46°, a noću 37⁰). U Oboku temperatura premašuje ljeti (kad puše kamzin) 45°. Na obali Arabije svježe je i ugodno za sjeveroistočnog monsuna. U području Adena temperatura je vrlo visoka s mnogo vlage za vrijeme jugozapadnog monsuna. Ljudi slabe konstrukcije često zbog sparine umiru od srčane kapi. U Adenskom zaljevu padaju lagane kiše od studenoga do ožujka. Na obali Somalije ljeti nema kiše. Tropski cikloni vrlo su rijetki, gotovo ih i nema. Temperatura površinskog sloja morske vode vrlo je visoka u svako godišnje doba. Južno od Adena maksimalna je temperatura u lipnju 30°, a minimalna u siječnju 25⁰. Na istočnom ulazu u zaljev maksimalna je temperatura 30° u lipnju, a minimalna 24,5° u siječnju. Prema dnu se temperatura postepeno snizuje zbog miješanja s dubinskom vođom Indijskog oceana. Salinitet u Adenskom zaljevu iznosi prosječno oko 36°/₀₀, a prema jugozapadu se snizuje.

Plima se u zaljevu javlja svakoga dana jedamput; amplituda plimnog vala iznosi 2,7 m kod Adena i 3 m kod Djiboutia. Plimne struje slabe su i nepravilne. Morske struje ovise o monsunu, pa je njihova brzina funkcija brzine vjetra, a uz obale utječu na njih i plimne struje. Od studenoga do travnja teku struje u najvećem dijelu zaljeva prema jugozapadu brzinom od 6—24 nm dnevno. Općenito su struje najjače u sjev. dijelu zaljeva duž obale Arabije. Za vrijeme jugozapadnog monsuna struja teče Bab el Mandebom prema Adenskom zaljevu. Od svibnja do listopada struje teku u najvećem dijelu zaljeva prema sjeveroistoku brzinom od 6—35 nm dnevno. Brzina im je mnogo veća od brzine struja, koje nastaju utjecajem sjeveroistočnog monsuna.

Flora i fauna Adenskog zaljeva pripadaju cirkumtropskom području.

Politički pripada sjev. obala britanskoj koloniji Aden i britanskom protektoratu Hadhramaut, a južna Francuskoj, Britanskoj i Talijanskoj Somaliji. A. je zaljev postao važan morski put tek pošto je prokopan Sueski kanal (1869), jer se sav promet, koji iz Evrope prolazi Sueskim kanalom, kreće dalje Adenskim zaljevom prema ist. obali Afrike i Madagaskaru (Mogadiscio, Mombasa, Majunga, Tamatave), prema zap. obali Indije i Perzijskom zaljevu (Bombay, Goa, Karachi, Bahrein, Basra), prema Colombu (Ceylon) i odatle u Indoneziju, Daleki Istok i prema Australiji. Najveći dio prometa naftom prolazi iz Perzijskoga zaljeva kroz Adenski zaljev prema južnoj i zapadnoj Evropi. Zračne pruge iznad zaljeva vežu Aden i Khartoum preko Asmare, Aden i Addis-Ababu preko Djiboutia, Aden i Mogadiscio preko Berbere.

Adenski je zaljev strateški važan zbog svog smještaja na putu između Sueza i Indije, pa ga stoga kontrolira Velika Britanija, koja je 1839 zauzela Aden, 1857 otok Perim, a 1876 otok Sokotru.

LIT.: C. Vallaux, Géographie Générale des Mers, Paris 1933; G. Schott Geographie des Indischen und Stillen Ozeans, Hamburg 1935; Instruction nautiques, No 412, Paris 1942; J. Rouch, Traité d'Océanographie physique I -III, Paris 1943-48; H. V. Sverdrup, The Oceans, their Physics, Chemistry and general Biology, New York 1946; Limites des Océans et des Mers, Bureau Hydrographique International, Monte Carlo 1950.O. Oz.