ADEN. 1. Britanska kolonija na jugu poluotoka Arabije, obuhvaća poluotok Aden s istoimenim gradom, zatim poluotok Mali Aden, otoke Kamaran u Crvenom moru, Perim u prolazu Bab el Mandeb i otočje Kuria Muria. Cijela kolonija zaprema površinu od 207,2 km², a od toga otpada na brdovito i neplodno kopneno područje 194 km². Klima je vruća i suha s prosječnom godišnjom temperaturom od 28° u Adenu i 29° na otoku Perimu. Prosječna je mjesečna temperatura najhladnijih mjeseci (siječanj i veljača) 24° u Adenu i 26° na otoku Perimu, a najtoplijih 32° (lipanj) u Adenu i (lipanj, srpanj i kolovoz) na otoku Perimu. Godišnja je množina kiše u Adenu 61 mm, a na Perimu 65 mm. Najviše kiše ima Aden u ožujku i travnju, a Perim u siječnju, veljači i ožujku. Od ukupnog broja stanovništva (80.516 st., 1946) otpada 73% na urođene Arape. Osim toga ima 9456 Indijaca, 7273 Židova, 4322 Somalca i 365 Evropljana. 8 osnovnih i 1 srednju školu polazi 6347 učenika (1946). Osobito značenje u koloniji ima samo grad i luka Aden. U zaljevu, koji se nalazi između poluotoka Adena i Malog Adena značajnije je naselje Shaikh Othman, zatim Imad i Hiswa. 1939 bila je vrijednost uvoza 99,8 mil. američkih dolara, izvoza 51 mil., a 1951 bila je vrijednost uvoza 141,1 mil. i izvoza 74,2 mil. Uvoz se poslije II. svjetskog rata gotovo podvostručio, vjerojatno zbog općeg povišenja cijena i zbog toga, što Aden još nema vlastitu intenzivnu proizvodnju, pa je redovno potrošnja veća od proizvodnje.O. L.

Državno uređenje. Prema Aden Colony Orderu od 1936 britanskom kolonijom Aden upravlja guverner. Njega pomaže izvršno vijeće, sastavljeno od tri britanska službenika i od još toliko osoba izvan redova službenika, koje imenuje guverner. U početku 1947 ustanovljeno je i zakonodavno vijeće, ali je i ono sastavljeno od službenika i imenovanih neslužbenih osoba. Tako je autonomija te kolonije slabo napredovala, za razliku od mnogih drugih britanskih kolonija.

Koloniji Aden pripadaju i otoci Kuria Muria, a pod kontrolom je adenskog guvernera i administracija otoka Kamaran, na Crvenom moru, koji je oduzet Turskoj 1915. Istočno, zapadno i sjeverno od Kolonije Aden nalazi se Protektorat Aden. On se dijeli na zapadni i istočni protektorat. Oba su sastavljena od većeg broja sultanata, kojih su se poglavari ugovorima stavili pod protektorat Velike Britanije. Protektoratom Aden ne upravlja Velika Britanija neposredno, ali se uprava svih njegovih teritorija nalazi pod kontrolom guvernera kolonije Aden.J. Sć.

Novac. Novčana jedinica istočnoafrički šiling, koji je u optjecaju u Keniji, Tanganjiki, Ugandi, Zanzibaru i Britanskoj Somaliji. Povezan je s engleskom funtom u relaciji: 20 istočnoafričkih šilinga = 1 engleska funta; 1 šiling = 1oo centa. Od 18. XII. 1949 zlatni paritet 0,124414 g finoga zlata = 1 šiling; 1 šiling = 13 USA centa, odnosno 7,14286 šilinga = 1 USA $. Novčanice od 1, 5, 20, 100, 200 i 1000 šilinga. Metalni novac od 1, 5, 10 i 50 centa te 1 šilinga. Paritet s dinarom: 1 šiling = 42 dinara.I. Be.

Mjere za težinu: 1 frasil za kavu = 35 rotla = 15 kg. Ne postoji sistem jedinica mjera.Č. M.

2. Protektorat Aden s Hadhramautom obuhvaća prostrano područje, koje okružuje koloniju Aden u duljini od oko 1200 km, od jugozap. rta Arabije prema istoku do granice sultanata Muscat i Mutasališki Oman uz Perzijski i Omanski zaljev. Neodređena sjeverna granica prolazi pješčanom pustinjom, koja obuhvaća najveći dio protektorata. Neke visoravni u rijetko naseljenom protektoratu dosežu od 900 do 2400 m visine. Naselja se nalaze uz morsku obalu i uz suha riječna korita (vadi), koja za kratkog kišnog doba svake godine nabujaju. U novije se doba izgrađuju baseni za skupljanje vode, koja za vrijeme jakih kiša protječe vadima, pa se na taj način iskorišćuje voda za umjetno natapanje. Protektorat obuhvaća oko 290.000 km², a dijeli se na istočni i zapadni. Istočni obuhvaća Hadhramaut (Shihr, Mukalla, Saiun), koji je pretežno u obalnom području, zatim Qishn, Sokotra, Bir-Ali, Balihaf, Irqa i Al Hauta. Zapadni dio obuhvaća 19 sultanata. Protektoratom upravlja engleski guverner u Adenu. Sjedište je sultana na Sokotri. Stanovnici (oko 600.000 st., 1951) pretežno su Arapi sa židovskom manjinom. U 58 škola (1949) bilo je 4378 učenika. Gl. grad je Tamarida (oko 19.200 st., 1949). Ostali su gradovi Mukalla (18.530 st.), Lahej (12.150 st.), Saihut (10.922 st.), Shihr (10.695 st.), Shibam, Ahwar i Dhala. U zapadnom dijelu protektorata bavi se poljoprivredom oko 90% stanovništva, u istočnom manje. U stočarstvu prevlađuje uzgoj ovaca, koza i goveda. Ribolov je važna privredna grana. Ponajviše se izvoze datulje, različne vrste gume (arabica) i maslac.

3. Britanski grad i luka, 12°47'N i 44°59'E, na južnoj obali poluotoka Arabije, oko 100 nm ist. od prolaza Bab el Mandeb na ulazu u Crveno more. Grad je smješten u krateru ugaslog vulkana na ist. strani istoimenog poluotoka. Okružen je s kopnene strane visokim i strmim stijenama, koje se ispinju do 539,9 m. Vulkansko kamenje, od kojega je poluotok građen, spojeno je s kopnom niskom pješčanom prevlakom. U Starom vijeku bio je Aden poznat Grcima pod imenom ’Αραβια εὐδαιμων, a Rimljanima, koji su ga zauzeli oko ← 24 kao Arabia Felix ili Attanae. 1538 osvojili su ga Turci. Tek kad su ga 1839 Englezi priključili Indiji, počeo se obnavljati promet između Indije i Crvenog mora, a nakon otvorenja Sueskog kanala (1869) postao je najvažnija opskrbna baza za ugljen između Sueskog kanala i Indije. Od prirode utvrđen položaj Adena pojačala je Engleska izgradnjom modernih utvrda i zauzećem otoka Perima 1857, pa je zbog toga Aden dobio još veće strategijsko značenje. Kad se odvojio od Indije, postao je 1937 engleska kolonija.

Aden ima dvije luke: manju pred gradom i veću Steamer Point u velikom zaljevu Tauwahi (Aden Back-bay) između poluotoka Adena i Malog (Little) Adena. Veća je luka posve zaštićena od sjev.-ist. monsuna, a od jugozap. samo njen unutrašnji dio. Vidljivost je često vrlo slaba u svibnju, srpnju i kolovozu zbog pješčanih oluja sa sjevera, a u kolovozu i zbog guste magle. Crta od rta Marbut (poluotok Aden) prema sjev.-zap. do kopna rastavlja Steamer Point na vanjsku (Outer Harbour) i unutrašnju (Inner Harbour) luku. U vrlo prostranoj vanjskoj luci iznosi dubina vode 5,7—15 m (na ulazu 12—18 m, uz obalu 0,6 m). Iz vanjske u unutrašnju luku vodi 1,5 nm dug i 10 m duboko izjaružen kanal, koji se u unutrašnjoj luci nastavlja u 1,25 nm dug, 182 m širok i 10 m duboko izjaružen pojas, gdje se oceanski brodovi mogu usidriti ili vezati za plutače. Dubina unutrašnje luke izvan izjaruženog pojasa iznosi 3,7—4,5 m. Prekrcaj se obavlja teglenicama. Gatova za pristajanje većih brodova nema. Teglenice pristaju uz 486,4 m dugi gat Maala, uz koji je voda duboka 1,8 m. U luci se nalaze četiri plovna doka za brodove od 800, 1000, 1400 i 2000 t, te mnogo navoza (vlaka) za male brodove. Nekoliko poduzeća obavljaju popravke brodova. Pet parnih dizalica nalazi se na gatu Maala. Kapacitet plovne dizalice iznosi 25 t. Za opskrbu brodova služe velika skladišta ugljena i goriva ulja. Na gatu se nalazi vodovod, koji dobiva vodu iz arteških bunara u zaleđu Adena. Pilotaža je obavezna za sve brodove iznad 200 t, koji ulaze u unutrašnju luku. Mala luka pred gradom, sada djelomice zamuljena, zaštićena je otokom Sirah i nasipom, koji spaja otok s kopnom.

U Adenu je razvijena industrija cigareta, ulja iz sezamovih sjemenaka i puceta od školjaka. Iz mora se dobiva sol (1947 oko 200.000 t), koja se izvozi u Indiju. Nacionalizacijom rafinerija nafte u Abadanu, odlučilo je Anglo-iransko petrolejsko društvo, da na poluotoku Mali Aden podigne novu rafineriju, koja bi prerađivala naftu iz ležišta oko Perzijskog zaljeva, u prvom redu iz Kuvaita. Troškovi za izgradnju iznosit će 40—50 mil. funti. Predviđen je godišnji kapacitet rafinerije u početnoj fazi na 5 mil. t. S tim u vezi izgradit će se i zasebna petrolejska luka. Izgradnjom rafinerije postat će Aden jedna od glavnih luka za opskrbu brodova mazutom i pogonskom naftom na brodskim prugama između Evrope, Azije, Australije i luka na istočnoj obali Afrike. 1947 ušlo je u Adensku luku 2448 trgovačkih brodova sa 8,937.553 nrt (od toga 1412 britanskih) i 2657 brodova lokalne plovidbe sa 157.094 t. Podmorski kabel veže Aden s lukama Bombay, Colombo, Zanzibar, Perini i Suez, te s otočjem Seychelles. Osim redovitog pomorskog prometa s indijskim i afričkim lukama ima avionsku vezu s gradovima Kairom, Khartoumom, zatim s lukama Djibouti, Berbera i Karachi. Za automobilski promet služi nekoliko cesta prema unutrašnjosti. Željeznice nema. Izvozi se kava, različite smole, kože, datulje, školjke, duhan, cigarete i sol, a uvozi ugljen, gorivo ulje, pamučna i svilena roba, žito, brašno, šećer, čaj, stoka i željezna roba.O. L.