ADELAIDE, 34°51'S i 138°31'E, glavni grad savezne države Južne Australije na rijeci Torrens blizu srednjega dijela istočne obale zaljeva St. Vincent (udaljen 11 km od svoje luke Port Adelaide), s predgrađima ima oko 430.000 stanovnika (1950). Grad osnovan 1836 (nazvan po ženi engleskog kralja Williama IV.) ima izvrstan prometni položaj u 14 km širokoj i plodnoj ravnici, koja se nalazi između morske obale i ogranaka gorja Flinders (Mt. Lofty 711 m). Rudno bogatstvo okolice i ugodna sredozemna klima ubrzali su razvitak grada. Oborine (prosječno 534 mm na godinu) padaju pretežno u zimskim mjesecima (od travnja do studenoga). Najtopliji mjesec siječanj ima prosječnu temperaturu od 22,8° s najvišim dosad opaženim maksimumom od 47° (u sjeni). Zime su ugodne i svježe (lipanj 11°, a katkad i 0°). Morski su vjetrovi stalni, pa i oni, koji pušu s gorja. Klimi odgovara biljni svijet. Uz rijeku Torrens, koju su u novije doba umjetno zagatili i pretvorili u jezero, uspijeva zapadnoevropsko, južnoevropsko i suptropsko bilje. A. ima već od svog osnutka oblik četverokuta, koji je razdijeljen na pravokutne blokove s vrtovima i parkovima na raskršćima. Oko gradskog četverokuta sačuvao se 1,5 km širok zeleni pojas, u kojem se nalazi i prostran botanički vrt, a izvan toga pojasa smješteno je 27 predgrađa. Njihov razvitak omogućuje izvrstan mjesni vodovod (Adelaide Waterworks), koji opskrbljuje (1948) iz pet rezervoara s kapacitetom od 657 milijuna hektolitara područje od 5800 km². Značajno je, da se 61% svih stanovnika Južne Australije nalazi u tom velikom naselju. Adelaide je poznata zbog lijepih javnih zgrada (sveučilište, muzej, rudarska škola, anglikanska i katolička katedrala, palača za izložbe, i t. d.). Povoljni prirodni i prometni uslovi omogućili su postanak i razvitak velike industrije (vune, strojeva, škroba, sapuna te keramičke industrije), a znatno je razvijena i trgovina.

Najveća su se industrijska poduzeća razvila na cestama, koje spajaju grad Adelaide sa 11 km udaljenim najvažnijim predgrađem i lukom Port Adelaide (34°50'S i 138°30'E). Prvobitno je Port Adelaide bila samo pristanište u plitkom i muljevitom ušću rijeke Torrens, koje se utjecajem plime proširilo, ali je kasnije izjaruženo, pa je na ulazu izgrađena vanjska luka (Outer Harbour), gdje mogu lako pristati brodovi od 20.000 t (otvorena 1908). Ulazni kanal u vanjsku luku širok je 183—198 m, a luka je duga 1160 m i 353 m široka. Obala je u luci duga 730 m, sa sjeverne i jugozapadne strane zaštićuju je veliki lukobrani. Uz nju je za vrijeme niskog nivoa visoke vode dubina 10,4—10,7 m. Na njoj se nalaze četiri velika skladišta i ostali moderni lučki uređaji. Unutarnja luka (Inner Harbour) nalazi se na rijeci 13 km daleko od ušća. Rijeka je nedavno izjaružena na 8 m dubine (za niskog nivoa visoke vode), a najmanja joj širina iznosi 107 m. Prosječna amplituda vodostaja za visokih voda iznosi 2,6 m. Za pristajanje brodova služi oko 7 km obale, uz koju dubina vode iznosi 3,5—10 m (za vrijeme niske vode). Tri otvorena navoza (vlake) mogu primiti na popravak brodove od 1100 t. Na svima važnim gatovima nalaze se prostrana tranzitna skladišta. Brodovi dugi 170—175 m sidre na tri sidrišta. Za prekrcaj u vanjskoj luci služi pokretna dizalica s kapacitetom od 60 t, dvije električne dizalice s dohvatom kljuna od 17 m i 4,5 t nosivosti, te više pokretnih motornih dizalica. U luci se brodovi mogu opskrbiti ugljenom i gorivim uljem. Pilotaža je uzorno uređena. Lukom upravlja South Australian Harbours Board. Port Adelaide je po brodskom prometu na četvrtom mjestu među australskim lukama. God. 1948 pristalo je u luci 2595 brodova sa 3,319.000 brt (malo manje nego iste godine u engleskoj luci Bristolu). God. 1947/48 iznosio je uvoz 1,750.000 t, od toga 595.000 t iz prekomorskih zemalja, a izvoz 838.000 t, od toga 442.000 t u prekomorske zemlje. Uvozi se u prvom redu ugljen, različna ulja, fosfati, željezo, čelik, građevno drvo, a izvozi vuna, pšenica, brašno, voće, vino, sijeno, uleđeno meso, jaja, kože, loj, sol, soda, tanin, zlato, bakrena i olovna ruda, sastavni dijelovi motora i t. d. Port Adelaide je glavna poštanska luka Australije za poštu u prekomorske zemlje i obratno.

LIT.: v. članak Australija.V. Bc.

Naši iseljenici. U gradu Adelaidi i njegovoj okolici živi oko 2000 jugoslavenskih iseljenika, većinom Hrvata iz Dalmacije i Makedonaca. Uz rijeku Murray u naseljima Renmark, Northfield, Berry i Hope Valley naši su iseljenici stvorili poljoprivredne kolonije, gdje se bave vinogradarstvom, stočarstvom i vrtlarstvom. Ostali iseljenici žive u gradu i rade kao pomorci, lučki radnici, obrtnici i trgovci. Organizirani su u Savezu jugoslavenskih iseljenika Australije i u Društvu prijatelja nove Jugoslavije. Dobrovoljnim prilozima pomagali su gradnju Dječjeg doma u Bihaću i bolnice u Bitolju.

LIT.: Katastar naših naselja Iselj. Komesarijata, Zagreb 1936—40; Novi Iseljenik, Zagreb 1930, 12, 1936, 9-10; Napredak, Sydney 1946—47; Spomen-knjiga o pomoći jugoslavenskih iseljenika iz Australije svojoj domovini, Sydney 1947; Matica iseljenika, Zagreb 1952, 3 i 4, 1953, 3. i 5.M. Ba.