ANASTASIJEVIĆ, Miša, brodovlasnik i dobrotvor. (Poreč, Srbija, 24. II. 1803 — Bukurešt, 1885). Kao sin siromašnog zemljoradnika bavio se u ranoj mladosti uz zemljoradnju i kopitarenjem dereglija kroz Đerdap. Školu je pohađao samo jednu godinu, ali se isticao bistrinom uma, te je kao mladić jedno vrijeme učiteljevao u svom rodnom mjestu, a zatim bio carinik, pa podrumar. Napustivši tu službu, počeo se baviti trgovinom i od svoje prve zarade kupio deregliju, kojom je prevozio sol iz Rumunjske. Posao je brzo napredovao, i A. je uskoro proširio svoj plovni park uz pomoć kneza Miloša Obrenovića, koji se veoma zanimao za razvitak riječnog brodarstva i jedno se vrijeme s Anastasijevićem poslovno udružio. A. izgrađuje svoje brodarstvo od preko 70 plovnih objekata, što je predstavljalo više od trećine svih dereglija tadašnje Srbije. U tom je poduzeću, kojeg se vrijednost tada cijenila na 18 mil. zlatnih dinara, zaposlio preko 1000 ljudi, a na Savi i Dunavu, od Beograda do Galca, imao je 23 agencije (kamaršija). Kao utjecajna ličnost brodarskog svijeta na Savi i Dunavu igrao je važnu ulogu u političkom životu Srbije i predsjedao 1858 Svetoandrejskoj skupštini, koja je svrgla Aleksandra I. Karađorđevića i ponovo pozvala u zemlju Miloša Obrenovića. Svoje imanje ostavio je u dobrotvorne svrhe. Veliku zgradu na Studentskom trgu u Beogradu, u kojoj se nalazio univerzitet (sada Filozofski i Prirodoslovno-matematički fakultet), namijenio je »svom otačastvu« 1863.T. D.