ANAMBAS, 2°37'N-3°26'N i 105°23'E-106°3o'E, skupina otoka u Južnom kineskom moru između jugoist. obale Malajskog poluotoka i zap. obale Bornea, oko 200 nm sjev.-ist. od Singaporea, s ukupnom površinom od 673 km² i 12.371 st. (1946). A. otoci dijele se u dvije velike skupine: jugozapadnu, kojoj pripada nekoliko malih otočnih skupina: Damar, Djimadja (Jemaja), Airabu (Riabu), Temiang (Temian), Genting Unyut (Genting Uniot) i Telaga, i sjeveroistočnu s manjim otočnim skupinama Akar, Memperuk (Tanapuniat), Bajau (Badjau), Siantan, Punjung, Selai (Selei), Manda Riouw, Penjalin i Matak skupina sa dva veća otoka Mubur (Mobur) i Matak (Yang). Svi su otoci brežuljasti (360—550 m); najviši je vrhunac Saba (566 m) na otoku Siantan. Obale su strme, ali veoma razvedene, pa su pretežno okružene koraljnim grebenima, koji su gotovo redovno prekinuti nasuprot riječnim ušćima te omogućuju plovidbu do samih obala pojedinih otoka. Klima je tropska s prosječnom godišnjom temperaturom od 27° i godišnjom množinom kiše od 2497 mm. Otočje Anambas nalazi se u području monsunskih vjetrova, koji donose u izobilju kiše tokom cijele godine, ali najviše kiše padne za vrijeme izmjene monsuna u studenomu, prosincu i siječnju. Otoci su zbog toga obrasli bujnom tropskom šumom sve do najviših vrhunaca. Mnogobrojni potoci i male rijeke, koje su u svom gornjem toku pretežno gorske brzice, nanose iz šumskih krajeva u doline obalnog područja mnogo humusa. S rijekama dolaze u more velike količine trulog lišća i drveća obrasla travom, pa se ti zeleni travni otoci mogu vidjeti posvuda, kako plove u blizini arhipelaga. Po plodnim dolinama obalnog područja uzgaja se ponajviše riža i palma sago, nešto manje ananas, banane, mango i orasi betel. Plantaže kokosovih palma pokrivaju znatne površine uz obalu, tako da uzgajanje kokosovih palma dolazi odmah iza ribarstva, koje je najvažnija privredna grana A. otočja. Otoci su prije bili dio Nizozemske Indije, a administrativno su pripadali rezidenciji Riouw; danas pripadaju republici Indoneziji. Stanovništvo se sastoji u jugoistočnoj skupini pretežno od Malajaca, Javanaca i Dajaka (domoroci s otoka Bornea), a u sjeveroistočnoj od Kineza i Dajaka. Pletenje hasura ističe se kao kućni obrt. Najveće naselje i luka Terampah nalazi se u istoimenom zaljevu na sjev. obali najvećeg otoka Siantan. Na obali se nalaze dva mala gata, a ukrcaj i iskrcaj vrši se na 16,5 m dubokom sidrištu. Parobrodarske pruge nizozemskog parobrodarskog društva Koninklijke Paketvaart Matshappij vežu A. otočje sa Singaporeom i arhipelagom Natoena ili Natuna (na sjeveroistoku od A. otočja u Južnom kineskom moru). Izvozi se pretežno kopra i sago.O. Oz.