AMUR, rijeka istočne Azije, nastaje sastavom Argun'a i Šilke. Argun' (dug 1585 km) izvire u Vanjskoj Mongoliji kao Kerulen, a izvorišni krakovi Šilke (duga 555 km), Ingoda i Onon, izviru u Jablonjskim planinama, odnosno u gorju Kentej (Vanjska Mongolija). Računajući od izvora Kerulena, A. je dug 4768 km. Između Burejskog gorja i Malog Kingana usjekao je sutjesku, u kojoj je širok samo 640 m, dok u donjem toku doseže širinu od 2 km, a na ušću 15 km. Usporedo s njime teče pritok Tunguska, koja je nekoć bila samo rukav Amura, a i danas se za visoke vode s njime spaja. Oko donjeg toka teren je močvaran s nekoliko većih jezera (Bolon', Udyl, Orel', Kizi i dr.). A. utječe u Tatarski prolaz između kopna i Sahalina. Ima veliko kolebanje vodostaja. Visoka voda je u srpnju i kolovozu od monsunskih kiša, a najniži je vodostaj u ožujku. Za obične visoke vode protječe kod Habarovska 5000 m^3/sek. Kolebanje razine doseže 10,7 m. Kod Nikolaevska (45 km pred ušćem) A. je zaleđen prosječno od 10. studenoga do 21. svibnja. Porječje obuhvaća 2,055.000 km². Glavni pritoci zdesna su Sungari (1800 km) i Usuri (900 km), a slijeva Zeja (1225 km), Bureja (740 km) i Amgun' (800 km).

A. je plovan cijelim tokom, t. j. od sastava Argun'a i Šilke, 2890 km. Šilka je plovna do Sretenska (480 km), a Argun' samo 54 km. Na ušću Amura nalaze se prudovi, kroz koje mogu ploviti brodovi od 3,5 m gaza, i to do Habarovska. Do Blagoveščenska plove riječni brodovi od 1,2—1,5 m gaza, a do Sretenska na Šilki od 1 m gaza. Najvažniji je promet od Blagoveščenska do Nikolaevska na duljini od 1948 km. Taj put prijeđe parobrod nizvodno za 5 dana, a uzvodno za 7 i po dana. Put Blagoveščensk-Sretensk dug je 1294 km. Najvažnije su luke Habarovsk i Blagoveščensk. Od pritoka ima najveći promet Zeja, koja je plovna 950 km do Bomnaka. Bureja je plovna 345 km do Čekunda, Sungari do Kirina (Yungki), a Usuri 400 km do ušća plovne Sungače, kojom se nastavlja plovidba do jezera Hanka (Khanka).

LIT.: E. Thiel, Verkchrsgeographie von Russisch-Asien, Königsberg 1934; C. II. Cycлов, Физическая географияCCCP, Mocква 1947.Z. D.