AMU-DAR'JA (u starini Oxus), rijeka u sovjetskom Turkestanu. Nastaje spajanjem izvorišnih krakova Vahan-Dar'je i Pamira, koji izviru između Pamira i Hindukuša na visini od 4800 m. Pošto se oni spoje, zove se Pjandž, a nakon utoka Vahša zove se Amu-Dar'ja. Od spajanja Vahan-Dar'je i Pamira duga je 2336 km. Od Termeza teče nizinom, te ima desnu obalu visoku, a lijevu nisku. Kod Pitnjaka odvaja se kanal za oazu Hivu, i njim otječe 20% vode. Delta počinje kod Nukusa 240 km od ušća. Rukavi se često premještaju zbog obilnih taložina. A. D. ima znatan pad (prosječno 27 cm na km) i teče brzo, za visoke vode 14,5 km u satu. U nizini je široka prosječno 1500 m, mjestimice i 5 km. Visoki vodostaj ima od travnja do srpnja, kad kopne snijeg i ledenjaci. Tada protječe kod Nukusa 6410 m³/sek. Niski vodostaj je u prosincu-siječnju s protjecajem od 447 m³/sek. Između Kerkija i Nukusa rijeka gubi zbog isparivanja i navodnjavanja prosječno 25% vode (a u svibnju 38%). A. D. nosi silne količine mulja, i u tom pogledu ona je prva na svijetu. Kod Kerkija godišnje proteče rijekom oko 300 mil. m³ taloga (dvaput više nego Nilom). Poslije poplava ostaje mulj često debeo 20 i više cm. U donjem toku rijeka se zaleđuje godišnje kroz 2—2,5 mjeseca, no led nije debeo (najviše 30 cm). U srednjem toku zamrzava se samo za oštrih zima. Utječe u Aralsko jezero.

Nekoć se od Amu-Dar'je odvajao jedan rukav (dug 1000 km) i tekao u Kaspijsko jezero. Održalo se staro korito Dar'jalik do depresije Sarykamyš i dalje suho korito Uzboj do nadomak Kaspijskog jezera. Porječje A. D. obuhvaća 465.000 km². Pritoci su zdesna Gunt, Murgab-Bartang, Vahš, Kafirnigan i Surhan-Dar'je, a slijeva Kokča i Kunduz.

A. D. je plovna do Kirovabada 1493 km. U delti su za parobrode plovni rukavi Taldik i Kandusjak. Plovidbi smeta velika brzina rijeke i velika promjenljivost korita, stoga je riječni promet malen, iako se uzduž rijeke nalaze gusto naseljene oaze. Rijekom plove manji parobrodi, a za teretni promet služe barže od 50 t, koje se tegle s obale. Centar plovidbe je Čardžou, odakle jedna parobrodarska pruga vodi do Mujnaka na ušću (812 km), a druga uzvodno do Saraja (681 km). U planu je gradnja Karakumskog kanala od Kerkija na Amu-Dar'ji do grada Mary na rijeci Murgab (437 km). Kanal bi imao biti gotov do 1954, a kasnije će se produljiti do rijeke Tedžena: služit će natapanju i plovidbi.

LIT.: F. Machatschek, Landeskunde von Russisch-Turkestan, Stuttgart 1921; E. Thiel, Verkehrsgeographie von Russisch-Asien, Königsberg 1934; С. П. Суслов, Физическая география CCCP, Moсква 1947.Z. D.