AMSTERDAM, 52°22'N i 4°54'E, velika luka i najveći grad Nizozemske. Ime znači Nasip Amstela (Amstebredamme, Amsteldam, lat. Amstelodamum).

Smještaj. Nastao je na ušću rječice Amstela u Ij, zaljev Ijsselmeera, koji se uvlači na zapad gotovo do samog pojasa dina. Zaštićeni zaljev Ij bio je oduvijek vrlo povoljno zaklonište brodovima. Ulaz u zaljev je uzak, ali nikad nije bio ugrožen zasipavanjem, jer su ga štitile jake struje oseke i snažni zapadni vjetrovi. Amsterdam i Haarlem vladali su oduvijek kopnenim pristupima na Sjeveroholandski poluotok, jer se među njima širilo barovito područje (Haarlemmer meer), danas isušeno i pretvoreno u poldere. Taj je močvarni kraj bio prirodna zaštita Amsterdama s kopnene strane. Stoga je položaj luke Amsterdama veoma povoljno utjecao na razvitak grada.

Povijesni razvitak. Već u XIII. st. pravac trgovine između Labe i Schelde skreće zbog nasipavanja Vechta na Ij i Amsterdam, a prije je preko Wadden Zee-a i Ijsselmeera vodio na Vecht i Utrecht. Otada je Amsterdam glavna etapa na putu iz Baltika u Flandriju i mjesto prekrcaja s većih brodova na manje kanalske brodice. Unutrašnjom plovidbom povezan je s donjom Rajnom, Scheldom, Flandrijom, a preko Ijssela s Kolnom. Već u XIV. st. bio je Amsterdam, kao jedna od najvećih evropskih luka, povezan s Hanzom. Najveći je uspon dosegao u XVII. st. poslije oslobodilačkog rata i pada Antwerpena, odakle su se doselili u nj mnogobrojni bjegunci, prenoseći svoje bogato trgovačko iskustvo. To je doba stvaranja golemoga kolonijalnog carstva, u kojem Amsterdam postaje sjedište najvećih kolonijalnih trgovačkih kompanija, te prvo novčarsko i trgovačko središte kontinenta. Međutim pomorski i trgovački uspon Britanije izaziva slabljenje moći i pomorsko-trgovačkog značenja Nizozemske, a prema tome i Amsterdama. U početku su se prošloga stoljeća (1815) značenje i orijentacija amsterdamske luke iz korijena preobrazili. Kad se otvorio kanal prema sjeveru na Helder (Sjeveroholandski kanal), Amsterdam postaje luka Sjevernoga mora. No Sjeveroholandski kanal (80 km dug i prosječno 4 m dubok) nije bio prikladan za veći promet, pa je 1876 otvoren novi direktni kanal prema zapadu. Tim je kanalom probijen pojas dina prema Ijmuidenu u duljini od 24 km s prosječnom dubinom od 7,20 m, koja se kasnijim radovima (1896, 1907) povećala na 9,8 m. S morske strane zatvaraju kanal velike ustave, a na obali sagrađena su dva golema valobrana, koji štite ulaz u predluku Ijmuiden te sprečavaju da se zamulji. U vrijeme, kad je otvoren Kanal Sjevernog mora, dovršene su i velike brane kod Schellingwooda, kojima je zatvoren amsterdamski lučki basen Ij prema Ijsselmeeru. Na taj je način čitav lučki basen sa svim sporednim gradskim kanalima pao pod utjecaj morskih mijena Sjevernoga mora. Svaki brod, koji je prošao brane kod Ijmuidena, mogao je u bilo koje vrijeme pristati na svakom mjestu u golemom umjetnom lučkom basenu.

Luka i promet. Živ promet u amsterdamskoj luci omogućili su umjetni baseni, te je ukupni promet od 1,376.000 t 1877 porastao na 6,500.000 t 1924. Lučki su baseni povezani unutrašnjim vodenim putovima sa svim dijelovima Nizozemske. Preko ustavā Oranje vodi prolaz k Iju, odnosno Ijsselmeeru (stara historijska orijentacija), preko ustavā Amstela kroz kanal Zuid Holland u Rotterdam, a preko ustavā Zeeburg u kanal Merwede prema Utrechtu, Rajni i Waalu. Konačno otvaraju ustave Willen put Sjeveroholandskim kanalom u Helder. Paralelno s razvojem prometa izgrađivani su lučki uređaji i skladišta. Ukupna duljina gatova iznosi 14.500 m i do njih dolaze brodovi neposredno, bez pilota. Gotovo su svi povezani ponajviše dvotračnim kolosijecima. Na gatovima se nalazi oko 170 dizalica s kapacitetom po 6 t i 32 plutajuće dizalice. Zatvorena skladišta za robu zapremaju prostor od 580.000 m². Glavni su dio izvezene robe kolonijalni proizvodi (većinom prehrambene sirovine), koji su već potkraj XVIII., a osobito u toku XIX. st., zbog ruske i kasnije američke konkurencije, zamijenili žito. Za razliku od Rotterdama, koji je više tranzitna luka s golemim postotkom stranih brodova u lučkom prometu, Amsterdam zadržava u svojim skladištima gotovo 90% uvezene robe (duhan s Jave, Sumatre, Bornea, Antila, USA i Levanta, zatim čaj, kinin, kopru, kaučuk, kositar i šećer iz Indonezije) i odatle je postepeno otprema prema potražnji u unutrašnjost i inozemstvo. Zbog toga više od polovice prispjelih brodova vije domaću zastavu. Budući da Nizozemska treba mnogo drva, petroleja, žita, vina, željeza, čelika, ugljena i tekstila, uvoz je te robe velik. Izvoz je uglavnom ograničen na domaće proizvode: razne vrste sira, pivo, strojeve i brodove. Manji dio uvoza namijenjen je tranzitu za Njemačku (Rajnsko područje).

Industrija. Pogodnosti transporta i uvoz sirovina uvjetovali su u moderno doba razvoj raznovrsne industrije, tako da se trgovačkom značenju pridružuje i industrijsko. Industrijsko područje grada Amsterdama obuhvaća vrlo širok prostor oko samog grada i čuvenog brodogradilišnog centra Zaandama (v.). Na području Amsterdama razvijene su mnoge grane lake industrije i preradba uvezenih sirovina: mlinovi, pecare, pivovare, pilane, rafinerije, tvornice šećera i duhana, sapuna, papira, konfekcija, riječna brodogradnja i glasovite brusionice dijamanata (preko 8000).

Grad (urbanističke karakteristike). S obzirom na svoje značenje i razvoj, Amsterdam je u gospodarskom i urbanističkom pogledu reprezentativan grad bogate i napredne zemlje. I u njegovu smještaju i izgledu ogledaju se originalne nizozemske karakteristike. Najprije se grad razvio na močvarnoj i poplavama ugroženoj obali Ija, a branio se od poplava nasipima i sisaljkama. Prvobitno polukružno naselje četiri se puta proširivalo. Danas su preostala četiri rubna polukružna kanala (grachta): Singel Gracht, Heeren Gracht, Keizers Gracht, Prinsen Gracht. Do četvrtog kanala proširio se Amsterdam već u XVII. st. za najvećeg prosperiteta, a danas se širi znatno dalje. Lako se raspoznaje stari dio grada, ograničen Prinsen Grachtom i ispresijecan bezbrojnim sporednim kanalima, koji ga dijele u 90 otočnih gradskih četvrti, ali prividni geometrijski poredak narušava Amstel sa svoja dva meandra. Noviji vanjski pojas grada građen je pretežno po principima moderne urbanistike sa širokim ulicama i gotovo bez kanala. Zgrade su ponajviše građene na stupovima, koje su dopremali iz njemačkih i skandinavskih šuma. Kraljevska palača, građena u XVII. st., počiva na 13.659 stupova, a burza na 34.000. Da bi se uštedio tako skup građevni prostor, gradilo se odavno u visinu. Stoga stari Amsterdam, za razliku od drugih nizozemskih gradova, ima visoke građevine, koje se dižu iz uskih i mračnih uličica. Borba protiv vode završena je pobjedom čovjeka, ali održavanje nivoa vode u kanalima, kao i njihovo čišćenje i asanacija zahtijevaju i danas vrlo velik napor, trošak i stručni aparat. Iako okružen vodom, grad se sve do polovine XIX. st. morao zadovoljavati kišnicom iz čatrnja i vodom s brodova vodonosaca. Tada je uveden vodovod, kojim se dobiva voda iz zone dina kod Haarlema. Kao sve moderne luke i Amsterdam je naglo napredovao od polovine XIX. st. U središtu staroga dijela grada, oko trga Dam, koji predstavlja zapadnu granicu prvobitnoga naselja, smještene su najznamenitije građevine: gradska vijećnica, nova katedrala, burza, pošta. Tu se svršava Kalverstraat, glavna prometna arterija grada, u kojoj su hoteli, trgovine i pomorske agencije. Intenzitet prometa na Damu sličan je velikim raskršćima Londona ili Pariza. Oko gradskog središta nižu se kanali, zasjenjeni brijestovima i starim kućama iz XVI. i XVII. st.

Stanovništvo. Kao i u drugim velikim gradovima, stanovništvo migrira iz zbijenog centra prema zračnijem novom dijelu grada, koji se sve više širi prema jugu. Razvijajući se tako, grad je zauzimao sve veći prostor, tako da čitav niz manjih centara postaje postepeno dio velikog Amsterdama: Hilversum (80.242 st., 1946), Bussum (31.570 st., 1946), Sloten, Bloemendaal, Watergraafsmeer i dr. Amsterdam je od 220.000 st. — 1800 porastao na 510.000 st. — 1900 i na 835.834 st. —1950. Prirast stanovništva pokazuje životnu snagu najvećega i najtipičnijega nizozemskog grada, koji je mnogo više nizozemski nego prometni Rotterdam i službeni Hag. Amsterdamska burza odrazuje čitav nizozemski gospodarski život. Razvijeni smisao za privređivanje nije nikada oslabio razvitak nauke i umjetnosti: Amsterdam ima glasovito sveučilište, još poznatiji državni muzej s neprocjenjivim umjetničkim zbirkama, pomorski muzej te jaku i poznatu izdavačku djelatnost.

LIT.: A. Demangeon, Belgique, Pays-Bas, Luxembourg, Géographie universelle par Vidal de la Blache, Paris 1927; K. Baatsch, Hollandische Wirtschaftsgeschichte, Jena 1928; F. Leyden, Belgien, Niederlande und Luxemburg, F. Klute, Handbuch der geographischen Wissenschaft, Potsdam 1934.V. R.