AMBRA (Amber), smolasta, aromatična tvar, građe poput voska, konkrecija je zadnjeg crijeva ulješure (Physeter macrocephalus L.), sastoji se od tvari, što ih sadrže glavonošci, kojima se ulješura poglavito hrani. A. je pepeljaste boje, lagana (spec. tež. 0,908 do 0,920), topi se na temperaturi od 60° i miriše vrlo ugodno. Sastav ambre nije točno poznat; utvrđeno je 25% ambreina, nešto kalcijeva fosfata i porfirina. A. dobiva svoj miris tek sazrijevanjem uz sudjelovanje bakterije Spirillum recti physeteris. Ulješura izbacuje ambru sa svojim fekalijama. Stoga ambra pliva u većim ili manjim grudama na površini mora, ili se nalazi u crijevu ulješure. Komadi ambre mogu doseći veličinu od kokošjeg jajeta do komada teških 65 kg. A. se prije upotrebljavala u farmaceutske svrhe (sredstvo za jačanje živaca i želuca) i u bogatim kuhinjama. Ona predstavlja jednu od malobrojnih mirisnih tvari životinjskog podrijetla. Danas se jako razrijeđena upotrebljava u parfimeriji, a zbog njene visoke cijene pojavljuju se i falsifikati.O. Kc.