ABERDEEN (kelt. ušće Dee), 57°9'N i 2°5'W, grad i luka u Škotskoj, 182.714 st. (1951).

Smještaj. Leži na istaknutom mjestu i u blizini ribom bogatih plićaka Sjevernog mora i od davnine se ističe osobito zbog lova na sleđeve. Već u XIII. st. poznat je za sleđeve naziv »suha aberdinska riba«. Kako A. održava prometne veze i iskorišćuje čuvena lovišta oko Orkneyskih i Shetlandskih otoka, a preko njega uvoze ribari ribu iz norveških centara Bergena i Stavangera, to je ribarska uloga Aberdeena još značajnija. Ribarstvo u Aberdeenu ima još uvijek osnovno i karakteristično značenje, iako je južnija i prema velikim gradskim tržištima bolje položena luka Grimsby preuzela prvenstvo medu ribarskim lukama. Glavna je ribarska sezona lova na sleđeve u toku prve polovine ljeta.

Prirodni uvjeti okolice. Aberdeen je centar istočnog sušeg i sunčanijeg dijela sjeverne Škotske s veoma ugodnim ljetima i dobro očuvanim ili umjetnim šumama. Dok na krčevinama dobro rode krumpir, raž i zob, važni u škotskoj prehrani, na sočnim se pašnjacima uzgaja birana stoka (Angus, Shorthovns i dr.). Dosta se uzgajaju i ovce, te je Aberdeen važno stočno tržište. Od Viktorijinih vremena okolica je postala vrlo cijenjen i dobro posjećen ljetovališni kraj, u kome je i popularna kraljevska rezidencija Balmoral. Aberdeen je, dakle, regionalni centar produktivnog morskog i kontinentalnog područja, dobro povezan s prometnom mrežom Velike Britanije.

Grad. Grad se širi na ravnjaku, sastavljenu od starog zemljišta, u kome je more izradilo strme obale, klifove, a rijeke Dee i Don izduble su duboke doline. Na južnoj strani aberdinske luke ističe se poluotok Girdle Ness. Sjeverno od rta, pred samim gradom, morska je struja između riječnih ušća formirala obalni pješčani prud, iza koga su nekadašnje lagune links već isušene i predstavljaju glavno područje gradskih igrališta, koja su osobito popularna za vrijeme kupališne sezone. Lijepa plaža i odbljesak vlažnih granitnih zgrada dali su gradu naziv srebrni grad sa zlatnim pijeskom. Aberdinska je podloga sastavljena od odlična granita, koji se iskorišćuje ne samo za domaću izgradnju (granitni grad), nego se i izvozi (pariska opera je građena od aberdinskog granita). Stari su kamenolomi impozantne udubine, koje turisti posjećuju kao turističku znamenitost.

Povijesni razvitak. Težište je grada migriralo između Dona na sjeveru, gdje je Stari Aberdeen (Old Aberdeen), i rijeke Dee na jugu, gdje je Novi Aberdeen (New Aberdeen). Aberdeen je još u XII. st. bio važno središte, te ga je škotski kralj William Lion 1179 izabrao za rezidenciju. 1336 spalila ga je engleska vojska, ali je obnovljen na svom novom južnijem položaju. Obje su se jezgre s vremenom spojile i srasle u jedinstven grad, kome je 1821 priključeno i predgrađe Torry, na južnoj obali rijeke Dee.

Kulturni i ekonomski razvitak. Aberdeen je cijenjen i kao kulturni centar. U Starom Aberdeenu je 1494 osnovano sveučilište King's college, jedno od starijih u Velikoj Britaniji. Stara zgrada predstavlja lijep arhitektonski spomenik. Grad je mnogo stradao u vjerskim sukobima oko 1600. Tada je (1593), kao protuteža starom, uređenom po katoličkim uzorima, osnovano novo sveučilište u Novom Aberdeenu, obnovljeno i prošireno 1836—41. Ali kad se u drugoj polovini XIX. st. počela isticati kulturna tradicija, oba su sveučilišta spojena u jedno, veoma ugledno po svojoj medicinskoj školi i izučavanju keltske historije i filologije. Sveučilište se dalje izgrađuje i koncentrira oko klasične jezgre u Starom Aberdeenu. Od građevinskih spomenika osobito se cijeni katedrala sv. Makarija u Starom Aberdeenu, građena 1336 i 1552. Grad posjeduje bogatu galeriju slika i lijep muzej. Glavne gradske arterije vode iz utvrđene jezgre (utvrde porušene 1770): prema starom Aberdeenu na sjeveru — King's Street, a prema stambenoj četvrti na zapadu — Union Street, poslovna ulica grada. Tvornički dio i željeznički čvor smješteni su pored luke u dolini rijeke Dee. Osim preradbe granita, razvijena je raznovrsna tkalačka i drvna industrija te izradba poljoprivrednih strojeva.

Luka. Albert Basin (9,25 ha i 1704 m obale), u kome pristaju ribarski brodovi, središnji je dio luke. To je najvažnija škotska ribarska luka, u kojoj se u jedno jutro iskrca 1311 t, a u sedmici 5954 t ribe. Sa sjev. i jugozap. strane basena uređeno je natkrito riblje tržište, dugo 491 m s površinom od 13.477 m². Riba se prodaje izvikivanjem i čim je prodana, prenosi se u hladnjače, tako da je nakon dva sata tržište prazno i očišćeno. Specijalnim vagonima hladnjačama i brzim vlakovima riba se razvozi dalje te je već idućeg jutra ima na gradskim tržištima širom Velike Britanije. Manje se količine prerađuju u gradu. Na riblje se tržište nadovezuju poduzeća za trgovinu i preradbu ribe i proizvodnju ribarske opreme. Sjevernije od ribarske luke nalaze se Viktorijin dok (7,83 ha površine i 1319 m obale) i Gornji dok (2,87 ha površine i 595 m obale), u koje se može uploviti i isploviti samo za visoke vode. Ti dokovi služe kao trgovačka luka. Vanjska luka (sa 1056 m obale i 9,7 m dubine pri srednjem vodostaju) služi kao industrijsko-trgovačko pristanište. Tu su i brodogradilišta s plutajućim dokom (121 m duljine i 5400 t nosivosti); pokraj njega se nalaze još dva manja plovna doka u Albertovu basenu. Brodogradilišta su poznata po izradbi ribarskih brodova kočara; tu su građeni i brodovi obalne plovidbe, kao i manji ratni brodovi. I ušće rijeke Dee služi za pristanište (575 m obale) s otvorenim dokom (dok Dee sa 1,40 ha površine i 426 m obale). Luci Aberdeen pripada mala luka južnog predgrađa Torry (0,44 ha površine i 190 m obale). Ukupni lučki prostor zauzima 149,64 ha, od toga je 81,14 ha vodena, a 68,5 ha kopnena površina. Izgrađena je obala 5865 m duga. Robna skladišta prekrivaju površinu od 9746 m². Gradi se novo skladište na dva kata, koje će zauzimati prostor od 3740 m². U luci se nalaze: jedna 6o-tonska dizalica, tri visoke dizalice od 1,5 t, dizel-dizalice od 15 t, 6 parnih i jedna dizel-dizalica od 2,5 do 9 t, 2 ručne dizalice kapaciteta 2 do 4 t. Ima 12 km lučkog kolosijeka. U planu su daljnji radovi za uređenje luke i održavanje pristupnog kanala. Na ulazu u estuarij rijeke Dee stvara se podmorski pješčani prud, u kome je izdubljen pristupni kanal, dug oko 800 m i dubok 9,7 m (pri srednjem vodostaju), a širok 33,5 m. Da bi se spriječilo dalje zatrpavanje ulaza, izrađena su dva zaštitna lukobrana, na čijim su krajevima svjetionici: North Pier (dug 793 m) s lijeve, sjeverne, i South Breakwater (dug 320 m) s južne strane.

Promet. Aberdeen je prije II. svjetskog rata održavao redovite parobrodarske veze, osim s lukama na istočnoj obali Velike Britanije, s evropskim lukama na Sjevernom i Baltičkom moru, čak i s Afrikom i Sjevernom Amerikom. Te veze nisu još u cijelosti obnovljene. Iz luke se izvoze riblje prerađevine, granit, tkanine, stoka, poljoprivredni proizvodi, strojevi i dr. Uvozi se pamuk, drvenjača, laneno sjeme, fosfati, nafta, riba i dr. Promet još nije dosegao predratni kapacitet: uvoz robe 1938 bio je 953.254 t, 1948 — 824.219 t; izvoz 1938 bio je 372.338 t, a 1948 — 337.866 t; tonaža brodova, koji su ušli u luku: 1938 — 1,062.969 t, a 1948 — 739.818 t; tonaža ribarskih brodova, koji su ušli u luku: 1938 — 1,460.472 t, a 1948 — 583.187 t; iskrcana riba: 1938 — 90.603 t, a 1948 — 135.150 t.

LIT.: Aberdeen. The official Handbook. Comp. and ed. by H. Webber, London 1949.J. Rć.