ALICANTE, 38°23'N i 0°28'W, španj. luka na Sredoz. moru i glavni grad istoimene provincije sa 104.099 st. (1950). Leži na obalnoj ravnici, zaštićenoj sa sjevera i sjeverozapada Andaluzijskim vapnenačkim gorjem, na kojoj se izmjenjuje močvarno tlo s vrlo plodnim tlom posebno kultiviranih huertas. Na močvarnom tlu uspijeva riža, a u dobro obrađenim huertas naranče, bademi, datulje i masline. Klima je suha i jednolična sa 280—300 mm oborina na godinu. Prosječno ima oko. 200 vedrih dana na godinu. Zbog takve klime postao je Alicante poznato odmaralište. Grad se razvio u Starom vijeku od grčke kolonije, poznate u rimsko doba pod imenom Lucentum. Od 718, kad su ga zauzeli Mauri, dobio je ime Lekant ili Alkant. Kad je 1265 Jakov I. Aragonski istjerao Maure iz grada, promijenio je grad nekoliko puta aragonske i kastiljske gospodare. Iz antičkog i maurskog doba ima u gradu malo ostataka. Ispod starog grada, koji je smješten na pristrancima brežuljaka, proteže se uz obalu moderni dio grada s razvijenom industrijom pamuka, lana, ricinusova ulja, metalurgijom i rafinerijama nafte. Umjetnu luku, koja se dijeli na vanjsku i unutrašnju, zaštićuju dva lukobrana: Istočni (dug 1850 m) i Zapadni (dug 600 m). Vanjsku luku dijele od unutrašnje 2 lukobrana, između njih se nalazi 83,8 m širok i 7,3 m dubok prolaz. U vanjsku luku, koja obuhvaća oko 100 ha, mogu ući brodovi s gazom od 10,5 m, a u unutrašnju brodovi s gazom od 6,5 m. Ukupna površina svih natkritih skladišta iznosi 10.750 m². Među uređajima za prekrcaj ističu se jedna električna i jedna plutajuća dizalica, svaka od 30 t nosivosti. Na gatovima se nalazi vodovod, naftovod i željeznička pruga. Malo brodogradilište u istočnom uglu luke izrađuje čamce i brodice do 300 t, a za popravke brodova do 500 t služi vlaka. Redovite parobrodarske pruge vežu Alicante s Barcelonom, Ceutom, Melillom, Mallorcom i Kanarskim otocima, a neredovite s Južnom i Srednjom Amerikom te New Yorkom. Željeznička pruga spaja ga s Madridom, Valencijom i Algecirasom. Uvoze se: ugljen, željezna roba, nafta, sušeni bakalar i građevno drvo, a izvoze: vino, bademi, naranče, šafran, kožna roba, esparto-trava, lončarska roba, benzin i ostali rafinati nafte.J. Z.