ALATI RIBARSKI (pravni aspekt) (v. kočarenje, mreže ribarske, osti, panula, parangali, plivaričarenje, pobuk, povraz, ribarstvo, ribolov, tunolov, udice i vrše). Pod ribarskim alatima podrazumijevamo sve ribarske sprave i sredstva (izuzev plovne objekte) za lov morskih riba te drugih morskih životinja i morskog bilja.

Ribarske alate, kao i ribolovna sredstva uopće, dijelimo na velike i male, prema ekonomskom efektu, koji ostvaruju u ribolovu. Među male ribarske alate ubrajamo uglavnom one, koji ne izlaze iz okvira lova za kućne potrebe ili iz sporta. U veliki alat uvrštavamo sprave, kojima se obavlja ribolov za prodaju, odnosno privredni ribolov. Po tome kriteriju Opći zakon o morskom ribolovu od 23. 1. 1950 (Sl. list FNRJ, br. 12 od 18. II. 1950) razlikuje »sitna« i »velika ribarska sredstva« (čl. 9 i 27). Dok ne budu doneseni propisi narodnih republika, što se ima ubrajati u mala, a što u velika ribolovna sredstva, odluka, u koju kategoriju ide pojedini alat, zavisit će od ocjene nadležnih organa narodne vlasti u odnosu na pojedini slučaj. Zakon zabranjuje vršenje ribolova velikim ribarskim sredstvima za osobne potrebe ili iz sporta.

U vezi s nacionalnim i planskim vršenjem ribolova stoji normiranje t. zv. tipizacije ribolovnih alata. Ona s jedne strane dovodi do olakšanja procesa izradbe i popravka, te pojeftinjenja ribarskog alata, a time i do povećanja proizvodnje upotrebom tehnički savršenijih sprava. S druge strane, sprečava izradbu i po tome štetnu upotrebu pojedinih vrsta sprava i alata (na pr. svjetiljaka prevelike jačine, nekih vrsta mreža i sl.).

Zabranu upotrebe pojedinih alata nalazimo već u statutarnom periodu našeg pomorskog prava, ali je tek porastom proizvodnih snaga štetnost pojedinih sprava i ribarskog alata morala biti sustavno suzbijana. Dubrovačka je republika, na pr. već 1676 zabranila upotrebu vojga oko Lastova, ali je slična zabrana dobila u XIX. st. sasvim drugačije značenje, kada je imala da ukloni smetnje ribolovu s velikim tratama. Prema Općem zakonu o morskom ribolovu može nadležni republički organ narodne vlasti »u svrhu racionalnog vršenja ribolova, zaštite ili razmnožavanja ribe i ostalih morskih životinja...zabraniti ili ograničiti vršenje svih ili određenih vrsta ribolova u određenim ribolovnim rajonima... za određeno vrijeme, svim ili samo određenim ribarskim sredstvima« (čl. 17). Ta je odredba odraz iskustva i najnovijih težnji u svjetskom racionalnom ribolovu, da se zabrani svaki štetni alat po riblju mlađ, kao i alat, kojim se previše iscrpljuje riblji fond, ili da se smanji njegova upotreba, odnosno da se ograniči na određena područja.

U okviru pravnog aspekta ribarskog alata valja spomenuti i pitanje postavljanja znakova na mjestima, gdje se taj alat nalazi u moru. To se u praksi ostvaruje postavljanjem manjih ili većih plovaka sa zastavicom, koje označuju, da se na tom mjestu u tom času nalazi u moru ribarski alat. Oštećenje tako označenog alata, što ga prouzrokuje neki brod ili njegov alat, povlači odgovornost: vlasnik tog broda dužan je da plati odštetu, ali i obratno: povlači eventualnu odgovornost ribarskog broda za pomorsku nezgodu. U Sporazumu o ribolovu između FNR Jugoslavije i Republike Italije 1949 bilo je propisano (čl. 6), da se talijanski ribarski brodovi imaju držati na udaljenosti od 500 m od znakova mreža za lov plave ribe, mreža stajaćica, strukova i vrša naših ribara. Postavljanje takvih znakova od strane naših ribara bilo je važno radi uspjeha s odštetnim zahtjevom, ako te alate oštete talijanski brodovi. Propise o dužnosti označivanja ribarskih alata sadrži i Prilog »B« Međunarodne konvencije za zaštitu ljudskog života na moru iz 1948 (član 9—11 Pravila za izbjegavanje sudara na moru).

LIT.: C. Marchesetti, La pesca lungo le coste orientali dell'Adria, Trieste 1882; P. Lorini, Ribanje i ribarske sprave, Beč 1903; Sporazum o ribarenju talijanskih ribara u jugoslavenskim vodama, izd. Ministarstva inostranih poslova, 1949; P. B. Sambrailo, Ribarski brodovi u pomorskom pravu, Ribarski godišnjak, Zagreb 1950; Međunarodna konvencija za zaštitu ljudskog života na moru 1948, Pomorstvo, Rijeka 1951.B. So.