ALABAMA, brod, koji je za sjeveroameričkog građanskog rata po narudžbi južnih država sagrađen u Liverpoolu. Još dok se gradio, upozorile su USA britansku vladu i tražile zapljenu broda. Prije nego je engleska vlada stvorila odluku, brod je nenaoružan isplovio na pokusnu vožnju i nije se više vratio. Na pučini su ga naoružali i snabdjeli posadom brodovi, koji su isplovili iz drugih britanskih luka, a on je vodeći krstarički rat pod zapovjedništvom kapetana Semmesa nanio sjevernim državama za 2 godine velike štete uzaptivši 57 brodova. God. 1864 potopila ga je pomoćna krstarica sjevernih država Kearsarge na izlazu iz Cherbourga. Slično su djelovali i dragi brodovi (Florida, Georgia, Shenandoah), koji su također opremljeni u Engleskoj. Vlada USA smatrala je britansku vladu odgovornom zbog povrede neutralnosti, a engleska se vlada branila, da njezino zakonodavstvo nije dalo temelja za sprečavanje gradnje ili odlaska tih brodova. Spor se vrlo zaoštrio, prijetila je i opasnost rata. Konačno je spor predan arbitraži ugovorom u Washingtonu 8. V. 1871 i ujedno su formulirana tri t. zv. Washingtonska pravila, koja bi sud imao primijeniti (v. Neutralnost). Sud je bio sastavljen od jednog pripadnika svake stranke i tri neutralca (Italija, Brazil i Švicarska). Sudska odluka donesena je 14. IX. 1872 u Ženevi i glasila je, da je Velika Britanija prekršila dužnosti neutralne države, što nije spriječila odlazak broda, što nije poduzela dostatne mjere za njegov progon i što nije ništa učinila protiv broda, kad se opetovano navraćao u njezine luke. Sud je dosudio USA odštetu od 15 i pol milijuna dolara, ali je odbio njihov zahtjev za naknadu neizravne štete, koja je nastala zbog troškova oko progona broda i produženja rata.

LIT.: Lapradelle - Politis, Recueil des arbitrages internationaux, I.J.A.