BUDAVA, 44°53´N i 13°59´W, uvala i lučica na jugoistočnoj obali Istre, između rta Cuf i rta Seka; na unutrašnjem kraju dijeli se u dvije uvalice Velika Budava i Mala Budava. Najveća je dubina na ulazu 42—46 m; a prema unutrašnjem se kraju postepeno snizuje, tako da je dubina u uvalici Velika Budava 2 m, a u uvali Mala Budava oko 4 m. B. je prirodna luka i dobro zaštićena od vjetra i mora, jedino jugo stvara valove u vanjskom dijelu, luke Bura puše vrlo snažno, ali je sidrište sigurno. U uvalici Velika Budava nalazi se 15 m dug, solidan gat, uz koji mogu pristati manji brodovi. U unutrašnjem kraju uvalice može se smjestiti pet malih brodova. Luka, u kojoj se nalazi nekoliko kuća, nema uopće prometa, ljeti svraćaju u nju samo ribarski čamci. Najbliže je veće selo Kavran sa 200 st. Sjeveroistočno od Budave nalazi se uvala Kavran, koju,s istoka zatvara rt Seka s istoimenim grebenom, a taj jedva strši iz mora. Sjeverno od uvale Kavran nalazi se, između rta Turižela i rta Kaval, uvala Vinjola, koja može poslužiti kao prigodno sidrište. Na ulazu je Sika od Vinjole (0,3 m). Južno od Budave je uvala Kale, koja ne može služiti brodovima kao sidrište.O. Oz.

Ribarstvo. U unutrašnjem dijelu luke Budava nalazi se morski predjel zvan peškera, dug 500, širok 300 m, dubok 2 do 3 m. Za vrijeme talijanske okupacije, i u prošlosti uopće, ova peškera bila je vlasništvo porečke biskupije, a davana je u zakup ribarima. Moglo se godišnje uloviti 2 do 3 t kvalitetnih vrsta ribe (lubina i cipala). Danas domaći ribari slobodno iskorišćavaju ovu peškeru tako, da je povremeno zatvaraju mrežama. U ostalim uvalicama Budave love se pridnene vrste mrežama stajačicama, a u vratima i uvalama vanjskog dijela luke love se male plave ribe plivaricama i potezačama. Sipe, salpe i lignji pojavljuju se u sezoni na plićim mjestima, a iglice često po uvalama.

Ribari iz sela Kavran, koje se nalazi 2 km sjeveroistočno, drže u ovoj luci svoje brodove. U mjestu je god. 1949 osnovana ribarska zadruga. Zbog malog broja ribara, ne napreduje ni zadružno ni privatno ribarstvo. Glavne su zadružne mreže 2 plivarice i 1 potezača, a privatni ribari imaju mreže stajačice i mali alat za obalni robolov. Zadružni i privatni ribari ulove godišnje oko 40 t plave ribe (ponajviše sardela, brgljuna i skuša) i oko 3 t pridnenih vrsta. Luka Budava te blizi rtovi i brakovi sa sjeveroistočne i jugozapadne strane luke glavna su lovišta kavranskih ribara. Istočno od luke je Kavran, dobro lovište za mreže prostice. Ulov plave ribe prodaju tvornici ribljih konzerva u Banjolama kod Pule, a ostalu ribu prodaju trgovačkim poduzećima ili je sami troše.J. Bi.